cink

Uloga cinka kao mikrominerala, kojeg u tijelu ima u relativno malim količinama (2-3 [g]), je mnogostruka. U fiziološke funkcije, koje ovise o cinku spadaju: rast i dioba stanice, spolno sazrijevanje i reprodukcija, vid, miris, okus, rad mozga, zacijeljivanje rana, a posebno imunološki sustav. Cink spada u koenzimske faktore, koji su potrebni u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina, čime utječu na stvaranje parakrinih hormona – eikozanoida.

Cink je element uključen u gotovo u sve vidove imuniteta. Kada su vrijednosti cinka niske, smanjuje se broj T-stanica, smanjuju se vrijednosti timulina (hormona timusa) i većine bijelih krvnih stanica. Na svu sreću, dovoljnim dodatkom cinka imuni sistem se može oporaviti. Dodatak cinka može popraviti ne samo imunitet nego i želju za jelom, pa je na unos cinka poželjno paziti kod djece i starijih. Cink pogoduje i zarastanju rana. Kako cink ima i neka druga vrlo važna djelovanja (naročito kod muškaraca djeluje na - metabolizam hormona, stvaranje sperme i pokretljivost sperme, kao i zdravlje prostate), svi bi muškarci trebali izrazito paziti na dovoljan unos cinka.

Kod nepravilne prehrane ljudi može doći do manjka cinka. Čitav niz poremećaja javlja se pri pomanjkanju cinka, kao što su: poremećaji u rastu, gubitak kose, bolesti kože, proljev, pad imuniteta, psihološki poremećaji, smanivanje veličine spolnih organa, smanjena produkcija spermatozoida, urođena tjelesna oštećenja, poremećaji osjeta okusa i mirisa, sporo zacijeljivanje rana, noćno sljepilo i dr.

Previše cinka može izazvati neravnotežu s bakrom.

Cink u ishrani: meso (organi), riba, jetra, jaja, ostrige, mleko, neobrađene žitarice, pšenične klice, soja, pasulj, suncokretovo seme, spanać, grašak, boranija, pečurke, sok od grožđa, vino, pivski kvasac.