subota, 8. listopada 2016.

zdrava ishrana

Svaki dan, da bi održavao normalnim svoje zdravlje, čovjek bi morao jesti voće, povrće, orašaste plodove, ribu ili meso i žitarice. To su temeljne grupe namirnica iz kojih organizam može crpiti sva potrebna hranjiva za normalno funkcioniranje. Ako su u pitanju vegetarijanci, životinjske namirnice se mogu nadomjestiti iz biljnih izvora ( mahunarke ), ali se pritom mora paziti na metabolički tip osobe. Primjerice, ako je u pitanju ugljikohidratni metabolički tip osobe, ona će sasvim solidno funkcionirati uz tip prehrane koji se baziran na žitaricama( npr makrobiotika ). Ako je, međutim, osoba dominantno proteinski tip ona bi morala dio hrane dobivati i iz životinjskih izvora (meso, riba, jaja ). Bitan izvor bjelančevina kod vegetarijanske prehrane je soja, koja istovremeno ima visok sadržaj izoflavona te može, u prevelikim količinama, dovesti do disbalansa hormonalnog sustava. Najčešće se takav poremećaj manifestira na štitnjači, pogotovo kod ženske djece. Dakle, s bilo kojom hranom ne treba pretjerivati.

Prva namirnica koja se često koristi u prehrani, a koju bi trebalo izbaciti, je bijeli rafinirani šećer. U znanstvenoj literaturi opisano je 76 (!!) različitih načina na koje rafinirani šećer oštećuje funkcioniranje ljudskog organizma. Niti jedna druga namirnica nema tako štetno djelovanje na ljudsko zdravlje kao rafinirani bijeli šećer. On i sve ostale rafinirane namirnice poput bijelog brašna ili ulja, važni su čimbenici u razvoju kroničnih bolesti.

Poseban značaj potrebno je dati izbalansiranom unosu omega kiselina. Trebalo bi koristiti mješavinu hladno prešanog maslinovog, lanenog i bućinog ulja kako bi naš organizam dobio sve esencijalne omega kiseline u pravilnom omjeru. U ovom smislu laneno ulje ima najveću važnost jer sadrži dvije jedino prave esencijalne masne kiseline ( linolnu i alfa linolensku) iz kojih organizm sam može stvarati sve druge masne kiseline.
Često imamo prilike čuti da su rafinirana ulja( ona koja se u kućanstvima najviše koriste za prženje i pečenje hrane) zdrava i da sprječavaju krvožilne bolesti. To je potpuna laž. Naime, ta su ulja dobivena rafiniranjem i zbog toga su bogata trans- masnim kiselinama koje djeluju upalno i kancerogeno.

Isto tako, tržište je preplavljeno umjetnim zaslađivačima koji su po svojoj kemijskoj prirodi toksični.
Aspartam, je primjerice, svojedobno bio upotrebljavan kao bojni otrov.

Postoje i druge brojne dezinformacije o zdravoj hrani. Ispitivanja energetskog polja koja su provedena u Engleskoj, pokazala su da su većina npr. muslija i cornflakesa mrtva hrana, tj. hrana bez vitaliteta, bez žive energije. Može li mrtva hrana hraniti i vitalizirati organizam ? Naravno da ne ! To nije hrana nego je smrt zamaskirana kao „hrana“. Na takve bi namirnice trebalo staviti znak upozorenja s mrtvačkom glavom! Nadalje, margarin, zgusnuta smjesa hidrogeniziranih biljnih ulja, supstanca je koja je izmišljena kako bi se Napoleonova vojska, suočena sa velikom ruskom hladnoćom i gladi, hranila što kaloričnije, da bi vojska mogla preživjeti. Dobiva se na visokim temperaturama uz dodatak teških metala kao što je nikal i izvor je transmasnih kiselina za koje se zna da imaju upalno i kancerogeno djelovanje.
Karakteristike današnjeg čovjeka su, osim krive prehrane, umor, neispavanost, nezadovoljstvo, gubitak identiteta i životnog smisla, depresija, gubitak povjerenja u sebe i druge, opterećenost (ne)radom. Sve to zajedno rezultira konstantnim stresom. Velik broj ljudi stoga poseže za raznim stimulansima, od kojih je najpopularniji kava. Svaki stimulans u svom djelovanju ima sinusoidno jelovanje. Prva faza je stimulacijska, pobuđujuća, u toj fazi se osoba osjeća bolje i sa više energije. Nakon što prođe prva faza dolazi faza depresije, razvija se osjećaj slabosti i pada energije. U takvim trenucima najčešće se ponovno pribjegava novoj kavi, pa još jednoj i još jednoj...Rezultat je ovisnost organizma o stimulansu, a pritom nema vremena za odgovarajuću regeneraciju.
Većina odraslih ljudi, posebice starije dobi, ima problema sa spavanjem. Rezultat je to nedovoljnog broja sati sna ( 7-9 sati sna je normalno) u potpuno mračnoj prostoriji, u uvjetima gdje se hormoni mogu neometano lučiti i omogućavati noćnu regeneraciju.

Uz hranu, najvažniji čimbenik održavanja života je voda!

Što je sa suncem, izvorom energije bez kojeg nema života?

Danas se pričaju razne besmislice o suncu i sunčevoj energiji, ne znajući da je jedan od najvažnijih patoloških rizičnih faktora za razvoj karcinoma deficit vitamina D koji se jedino pod sunčevom svjetlosti može aktivirati u organizmu. Američki stručnjaci predložili su da se uvede obvezno mjerenje razine D vitamina za sve karcinomske rizične skupine ljudi. Takva mjerenja pokazala su da je od njih vrlo niska razina vitamina D3, posebno u zimsko vrijeme. Jedino što se može napraviti je razumno, svakodnevno, 20-minutno izlaganje suncu (ali nikad previše da se ne dopusti razvoj upale kože i opeklina!). Razne reklame upozoravaju nas da se ne smijemo sunčati jer ćemo dobiti karcinom kože, a najniži postotak karcinoma kože je u australskih ribara, na kontinentu, po javnoj percepciji, najrizičnijem za sunčanje.
Dakako, malen broj je onih koji znaju da je osam od deset krema za sunčanje kancerogeno...